Prvi znaci koji ukazuju na razvoj vrtne umetnosti mogu se uočiti nakon proglašenja Subotice slobodnim kraljevskim gradom. Sredinom 18. veka u Subotici je već podignuto dosta parkova. Tadašnji gradski baštovan (Morava Janoš) upućuje se u Beč i Peštu radi proučavanja tamošnjih parkova kako bi stečena iskustva i znanja preneo na subotičke. Ovi podaci upućuju na potvrdu o vekovnoj tradiciji vođenja brige o zelenilu Subotice koja treba da dobija potvrdu i danas kroz programe održavanja i izgradnje istih.
Održavanje i nega javnih zelenih površina spada u delatnost zajedničke komunalne potrošnje i finansira se iz budžeta opštine. Ovi poslovi i poslovi izgradnje zelenih površina, obavljaju se, i sva pitanja iz ove oblasti regulišu opštinskom Odlukom o javnim zelenim površinama ("Službeni list opštine Subotica" br.: 16/96).
